Zašto tri desetine za danas? Jahve nam je dao svoju Toru kako bismo znali kako biti profinjeni kao nevjesta Njegovog Sina. Iako postoje neki dijelovi Tore koje ne možemo poslušati u raspršenosti, trebali bismo se pokoravati svakom dijelu koji možemo—a kao što ćemo vidjeti, tri desetine su jedan od onih dijelova koje možemo.
Neki ljudi vjeruju da je Ješua došao da ukine desetinu i prinos. Iako trenutno nema hrama, pogledajmo zašto se tri desetine i danas primjenjuju (čak i bez hrama).
U najranija vremena Adamovi sinovi donosili su darove Jahvi. Hevel (Abel) je donio Jahvi prvo i najbolje od onoga što mu je Jahve dao, i to se Jahvi svidjelo. Qayin (Kajin) je jednostavno donio neki prinos (tj. ništa posebno), i to nije bilo drago Jahveu.
B’reisheet (Postanak) 4:3-5
3 I s vremenom se dogodilo da je Qayin Jahvi prinio prinos od plodova zemlje.
4 Hevel je također donio od prvenca svoga stada i od njihovih najboljih. I Jahve je poštovao Hevela i njegovu ponudu,
5, ali nije poštovao Qayina i njegovu ponudu. I Qayin je bio jako ljut, a lice mu je palo.
U 4. stihu, riječ “najbolji” je hebrejska riječ chelev (ֵחלב). Strongova hebrejska konkordancija govori nam da se to odnosi na najbogatiji ili najodabraniji dio. Ono što je Jahve bilo ugodno je to što mu je Hevel odlučio vratiti sve od sebe. Ovo je načelo koje trebamo slijediti, a to je uvijek dati Jahvi sve od sebe.
OT: 2459 cheleb (kheh’-leb); ili cheleb (khay’-leb); od neiskorištenog korijena što znači biti debeo; mast, bilo doslovno ili figurativno; dakle, najbogatiji ili birani dio:
Patrijarsi su izravno prinosili žrtve Jahvi, barem do Noa (Noina) vremena.
B’reisheet (Postanak) 8:20
20 Tada Noa sagradi žrtvenik Jahvi, uze svaku čistu životinju i svaku čistu pticu i prinese žrtve paljenice na žrtveniku.
Međutim, Jahve nije želio da mu Izraelci nastave prinositi žrtve po kućama. Umjesto toga, Jahve želi da mu prinesemo Njegove žrtve kao ujedinjeni narod. To može biti zato što možemo učiniti više kao ujedinjena nacija nego kao pojedinci.
Ono što ćemo vidjeti jest da je Jahve počeo razvijati tri glavne službe: kraljevsku (vojno vodstvo), svećenstvo (tj. duhovno vodstvo vojske) i službu proroka (komunikacija s Jahvom). Ova vrsta specijalizacije omogućila bi Izraelu da postane tehnološki napredniji, a time i bogatiji i daleko uspješniji, kao nacija.
U Postanku 14, Avram je poveo narod u rat (koji je Avrama stavio u kraljevsku ulogu). Jahve je dao Avramu pobjedu, i tako je Avram dao Jahvinu svećeniku Melkisedeku desetinu (desetinu) od svega što je imao. Time je bila iskazana Avramova zahvalnost.
B’reisheet (Postanak) 14: 18-20
18 Tada Melkisedek, kralj Šalema, donese kruh i vino; bio je svećenik Elohima Svevišnjeg.
19 I blagoslovi ga i reče: “Neka je blagoslovljen Avram od Svevišnjeg Boga, Posjednik neba i zemlje;
20 I blagoslovljen neka je Svevišnji Bog koji vam je predao neprijatelje u ruke. “I dao mu je desetinu od svega.
Zahvalan je bio i Avramov unuk Ya’akov (Jakob). Zavjetovao se da će desetinu Jahvi davati iz godine u godinu, jer ga je Jahve držao na odvojenom putu, i zato što mu je dao hranu za jelo i odjeću da se nosi. Ovo je postavilo standard za nas, kao Ya’akovovu djecu.
B’reisheet (Postanak) 28: 20-22
20 Tada se Jakov zavjetovao govoreći: “Ako će Elohim biti sa mnom, pa me zadrži na ovom putu na kojem idem, i daj mi jesti kruh i odjeću da se obučem,
21 tako da se u miru vratim u kuću svog oca, tada će Jahve biti moj Bog.
22 A ovaj kamen koji sam postavio kao stup bit će Elohimova kuća, a od svega što mi daš dat ću ti desetinu. “
Ovdje je načelo da kada nam Jahve daje hranu za jelo i odjeću koju nosimo i vodi nas natrag k njemu, tada bismo također trebali držati zavjet našeg praoca i desetinu iz godine u godinu Jahvinom svećeništvu (kao što je činio Jakov).
U Nazaretskom Izraelu vidimo kako je Jahve odvojio levitsko svećenstvo od ostalih plemena. Nije im dao nasljedstvo u zemlji, jer nije želio da obrađuju zemlju – želio je da se usredotoče na služenje Njemu i Njegovom narodu u punom vremenu. Stoga im je dao desetinu i prinose naroda, umjesto baštine u zemlji.
Bemidbar (Brojevi) 18: 20-21
20 Tada je Jahve rekao Aharonu: “Nećeš imati baštine u njihovoj zemlji, niti ćeš imati bilo kakav udio među njima; ja sam tvoj dio i tvoje nasljedstvo među sinovima Izraelovim.
21 “Evo, dao sam sinovima Levijevim svu desetinu u Izraelu u baštinu za posao koji obavljaju, rad u Šatoru sastanka.”
Međutim, Jahve nije samo rekao svom narodu da daju jednu desetinu svećeništvu (i to je to). Umjesto toga, On je svom narodu dao sustav nacionalne potpore, da se brine o svim potrebama ljudi.
| Prva desetina (svećenstvo) | Prva desetina (svećenstvo) |
| Druga desetina (blagdani) | Druga desetina (blagdani) |
| Treća desetina (siromah, udovica, siroče, 2 godine u 7, 2,8%) | Treća desetina (siromah, udovica, siroče, 2 godine u 7, 2,8%) |
| Darovi | Darovi |
| Ponuda | Ponuda |
| Prve ponude voća | Prve ponude voća |
| 10% poreza (1 Samuelova 8) | 10% poreza (1 Samuelova 8) |
Prvih 10% koje su ljudi dobili bilo je otići u Jahvinu svećeničku službu, za njihovu podršku. Osim toga, trebali su davati darove, prinose i prinose prvina, da pokažu svoju zahvalnost Jahvi. Svrha ovoga bila je pomoći im da razviju srce ljubavi prema Njemu, i onima koji bi svoje živote posvetili služenju Njemu.
Osim toga, Jahve nam je rekao da odvojimo drugu desetinu kako bismo svoje obitelji mogli dovesti na blagdane. Ideja koja stoji iza odvajanja cijele druge desetine je da gozba bude veselo, sretno vrijeme za cijelu obitelj. Čak i ako ne trebamo ići gore u Jeruzalem, Jahve i dalje želi da odvojimo drugu desetinu, kako bi blagdan bio radostan za naše obitelji. Tako će naša djeca odrastati s lijepim sjećanjima na fešte, a željet će da i njihova djeca odrastaju održavajući blagdane. (Ovo je načelo koje kršćani nesvjesno primjenjuju trošeći 25% svog godišnjeg prihoda tijekom božićne kupovne sezone, kako bi Božić bio ugodno vrijeme za svoje obitelji.) Čak i ako trenutno nema hrama, još uvijek trebamo učiniti blagdane radosnim vremenom za sebe i svoje obitelji.
Jahve također kaže da se odvoji treća desetina, dvije godine u sedam, za siromahe, udovicu i siroče. To je zato što biti Ješuina nevjesta ne znači samo brinuti se o sebi (i našim obiteljima) – to je briga za cijelu Izraelovu obitelj. Dakle, u trećoj i šestoj godini sedmogodišnjeg ciklusa Shemitta trebali bismo dati još deset posto desetine.
Ali kako da skupimo desetinu? A kako ih koristiti i distribuirati, u disperziji? Prvo pogledajmo levitski red, kako bismo mogli razumjeti načela koje Jahve ima na umu.
| Levitski red | organizirana nacija od 12 plemena |
| (moše) | sedamdeset starješina za naciju |
| Visoki svećenik | tirbes predvođen plemenskim starješinama |
| Svećenici | su organizirani u odjele po 1000, 100, 50 i 10 |
| Obitelji | levita |
| (obitelji) |
Budući da Jahve voli red, naredio je da se levitsko svećenstvo rasporedi u tri reda, pri čemu narod daje desetinu levitima, a leviti svećenicima. Zauzvrat, svećenici su zatim davali desetinu naviše velikom svećeniku. Ako smo to voljni primiti, to je bio sustav recipročnog relacijskog zajedništva, u kojem je svaki dio tijela davao od onoga što je imao. Svećeništvo je davalo svoje duhovne stvari, a narod ih je uzdržavao svojim materijalnim stvarima.
Qorintim Aleph (1. Korinćanima) 9:11
11 Ako smo vam posijali duhovno, je li velika stvar ako žanjemo vaše materijalno?
Kao što objašnjavamo u Nazaretskom Izraelu , kada je Jahve prvi put pozvao Izrael iz Egipta, oni nisu bili jaki kao narod. Stoga im je Jahve dao službu u šatoru, da ih ujedini oko sebe. Nadalje, Jahve je morao znati istinitost izreke: “Obitelj koja se igra zajedno, ostaje zajedno”, jer su blagdani u biti služili kao tri velika obiteljska okupljanja, u kojima je također bilo predviđeno Njegovo svećenstvo. Ali kako da djelujemo, u disperziji?
| Melkisedekijsko | Organizirane skupštine po gradovima |
| Apostolski Zaklada Apostoli proroci Evanđelisti Župnici učitelji |
Sabori sastavljeni od Obitelji koju vode starješine skupštinske starješine vode narod svima podržava svećenstvo koje obavlja globalno djelo (koje koristi svima) |
Svrha hramske službe bila je ujediniti Izrael oko Jahve i pružiti podršku Jahvinu svećenstvu. Međutim, nakon Ješuinog dolaska, više nije bilo potrebe za ujedinjenjem Izraela oko hrama u zemlji Izraela, već za izlaskom u sve narode i izgradnjom kohezivnog tijela diljem svijeta.
Mattityahu (Matej) 28: 19-20
19 „Idite dakle i učinite učenicima sve narode, uronivši ih u Moje ime*,
20 učeći ih da drže sve što sam vam naredio; i gle, ja sam s tobom uvijek, čak do svršetka svijeta. “Amein.
[*Zašto zaranjamo samo u Yeshuaino ime, pogledajte „ Uranjanje samo u Yeshuaino ime , ”U Nazaretske studije svetih spisa, svezak 3]
Kao što objašnjavamo u Nazarenskom Izraelu , Ješua je uspostavio organizirano svećenstvo sastavljeno od ljudi koji su položili svoje živote u svijetu, kako bi Mu mogli služiti puno vrijeme. Trebali su podizati starješine u svakom gradu.
Tit 1: 5
5 Zbog toga sam vas ostavio na Kreti, da uredite stvari koje nedostaju i postavite starješine u svakom gradu kako sam vam zapovjedio –
Starješine (nadzornici, biskupi) skupljaju narodnu desetinu i prinose i koriste ih za izvršenje Velikog naloga u svom gradu. Oni također nadziru korištenje treće desetine za brigu o siromašnima, udovicama i siročadi (ako nemaju drugu obitelj koja bi se o njima brinula).
TimaTej Alef (1. Timoteju) 5:3-4
3 Poštujte udovice koje su zaista udovice.
4 Ali ako neka udovica ima djecu ili unuke, neka prvo nauče pokazivati pobožnost kod kuće i oduživati se roditeljima; jer je to dobro i prihvatljivo pred Elohimom.
Kongregacijski službenici (đakoni) mogu biti plaćeni od narodne desetine i prinosa, ako obavljaju posao službe puno radno vrijeme. Oni su analogni levitima iz hramskog sustava. (Mnogi u službeniku ministarstva ispravno bi se smatrali “slugama u skupštini.”)
Skupštinskim starješinama treba odati dvostruka čast, osobito ako rade u riječi i nauku.
TimaTej Alef (1. Timoteju) 5:17-18
17 Neka se starješine koji dobro vladaju smatraju dostojnim dvostruke časti, osobito oni koji rade na riječi i nauku.
18 Jer Pismo kaže: “Ne začepi brnjicu volu dok gazi žito” i: “Radnik je dostojan svoje plaće.”
Primijetite kako ovaj sustav funkcionira samo ako desetina i ponuda još uvijek vrijede. Ako ukinemo desetinu i prinose, onda moramo otrgnuti cijela poglavlja iz Svetog pisma, jer više nemaju smisla.
Kao što objašnjavamo u Nazarenskom Izraelu , glavna razlika između skupštinskih starješina i svećeništva je u tome što, iako Ješuini svećenici ne mogu imati nasljedstvo (tj. imetak) koje će prenijeti svojoj djeci kada umru, skupštinske starješine mogu.
To su istine koje neki ljudi teško prihvaćaju, jer idu protiv želja tjelesnog čovjeka koji želi sve zadržati za sebe. Međutim, Ješua je rekao da On nije poslan da ukloni čak ni najmanji dio Tore.
Matityahu (Matej) 5:17-20
17 „Nemojte misliti da sam došao uništiti Tevrat ili Poslanike. Nisam došao uništiti nego ispuniti.
18 Zaista, kažem vam, sve dok nebo i zemlja ne prođu, jedna jota ili jedna sitnica neće proći iz Tore sve dok se sve ne ispuni.
19 Tko dakle prekrši jednu od ovih najmanjih zapovijedi i tako pouči ljude, najmanji će se zvati u kraljevstvu nebeskom; a tko ih bude činio i poučavao, veliki će se zvati u kraljevstvu nebeskom.
20 Jer, kažem vam, ako vaša pravednost ne bude veća od pravednosti književnika i farizeja, nećete ući u kraljevstvo nebesko.”
Ako Tora opisuje ispravne odnose između ljudi i njihovog svećenstva, i pruža sustav kojim se svi u tijelu adekvatno hrane, zašto bi Ješua to ukinuo?
A ako književnici i farizeji (ortodoksni Židovi) daju desetinu, kako naša pravednost može premašiti njihovu, ako ne želimo poštivati Toru desetine?
Kakvu pravednost traži Jahve? Jahve gleda na naša srca. U Ješuino vrijeme, kada siromašna udovica nije bila u stanju platiti deset posto svoje desetine, dala je sve što je imala za Jahvin rad, iz vjere i ljubavi prema Jahvi.
Markaus (Marko) 12:42-44
42 Tada je došla jedna siromašna udovica i bacila dvije mite, koje čine kvadrane.
43 Zato je pozvao svoje učenike k sebi i rekao im: “Zaista, kažem vam da je ova siromašna udovica stavila više od svih onih koji su dali u riznicu;
44 jer su svi oni uložili od svog obilja, a ona je od svog siromaštva uložila sve što je imala, sav svoj život.”
Ako to možemo zamisliti, ovo je bio ekvivalent beskućnice koja je dala svoja posljednja dva dolara Jahvi, jer je toliko voljela Jahvu. Yeshua je rekao da je njezina ljubav prema Jahvi bila veća od svih ostalih, jer je čak dala od onoga što joj je bilo potrebno, da bi dalje živjela. To je bila vrsta discipline koju je Ješua zahtijevao od svih svojih učenika.
Kršćani ponekad koriste Šaulove (Pavlove) riječi kako bi uklonili Elohimove. Na primjer, ovaj se odlomak često koristio da sugerira da ne trebamo davati desetinu, ako to ne želimo.
Qorintim Bet (2 Korinćanima) 9:6-11
6 Ali ovo kažem: Tko sije škrto, škrto će i žeti, a tko obilno sije, obilno će i žeti.
7 Dakle, neka svatko daje ono što želi u svom srcu, ne nevoljko ili nužno; jer Elohim voli veselog darivatelja.
8 I Elohim je u stanju umnožiti vam svaku milost, da vi, uvijek u svemu dovoljnom, imate u izobilju za svako dobro djelo.
9 Kao što je napisano: “Rastjerao se, dao je siromasima, njegova je pravednost dovijeka.”
10 Sada neka Onaj koji daje sjeme sijaču i kruh za hranu, neka opskrbi i umnoži sjeme koje si posijao i umnoži plodove tvoje pravednosti,
11 dok ste u svemu obogaćeni za svu slobodoljubivost, koja preko nas izaziva zahvalnost Elohimu.
Neki vjernici shvaćaju ajet 6 da znači da ako nismo veseli da išta vratimo Jahvi, onda ne trebamo slušati Toru desetine. Međutim, nikada ne bismo smjeli koristiti Shaula da uklonimo Elohimove riječi. Nadalje, ako čitamo cijeli odlomak u kontekstu, ono što Šaul zapravo govori je da bismo trebali biti radosni dajući desetinu, jer nas Jahve može blagosloviti izvan naših najluđih zamisli, kao što Jahve također kaže u Malahiji.
Malahija 3:8-10
8 „Hoće li čovjek opljačkati Elohima? Ipak si Me opljačkao! Ali ti kažeš: ‘Na koji način smo Te opljačkali?’ U desetinama i prinosima.
9 Proklet si prokletstvom, jer si me opljačkao, i cijeli ovaj narod.
10 Donesite sve desetine u spremište, da bude hrane u mojoj kući, i sada me isprobajte u ovome, govori Jahve nad Vojskama, ako vam ne otvorim prozore nebeske i ne izlijem vam takav blagoslov Da neće biti dovoljno mjesta da ga primi.”
Osim ako ne poslušamo Jahvu i Njegovom svećeništvu ne damo Njegovu desetinu, onda to doslovno pljačka Elohima, jer on tako osigurava svoje djelo. Ako svećenstvo nema sredstva koja su im potrebna za rad, ne mogu izvršiti Veliko Povjerenstvo u cijelom svijetu—i ako mislimo da možemo ugoditi svome mužu dok odbijamo dati svećenicima novac koji im je potreban za širenje Radosne vijesti našeg muža, nažalost pogriješio.
Ješua je rekao više o novcu nego o ljubavi. Možda je to zato što je Ješua znao da je ljudsko srce varljivo iznad svega—i da bi nas Sotona pokušao prevariti govoreći da možemo voljeti Elohima, čak i dok uskraćujemo Jahvinu desetinu Njegovom svećeništvu.
Yirmeyahu (Jeremiah) 17: 9
9 “Srce je prije svega lažljivo i očajno zlo; Tko to može znati?”
Yeshua je, međutim, bio jasan. Ako volimo Elohima, trebamo držati Njegove zapovijedi. On ima milijune potencijalnih nevjesta – pa ako želimo biti izabrani, ne bismo li Ga trebali željno poslušati i sa srcem radosnim da Mu služimo?
Jahve želi da dajemo desetinu, kako bismo osigurali da se Radosna vijest o njegovom Sinu proširi po cijelom svijetu—i to je također Njegov način da se pobrine da cijeli Izrael bude opskrbljen. Ako ga volimo, zar ne bismo trebali činiti ono što On kaže?
Yochanan (Ivan) 14:15
15 “Ako me volite, držite moje zapovijedi.”